http://www.animalandnature.com
http://mycutebaby1.blogspot.ba
Jedna mala egzotična, i po mnogo tome jedinstvena životinjica, koja se i kod nas od nedavno počinje držati kao ljubimac.
Degue nazivaju još i čileanske ili pustinjske vjeverice. Degu spada u red dvojezubaca, zajedno s činčilama, kunićima. Prije si se svrstavali u red glodara, ali po novome se tretiraju kao poseban red. Dna analiza takođe pokazuje znantno manju sličnost s "pravim" glodarima.
Oblikom tijela su slični miševima, samo mnogo veći (otprilike veličine dlana), nešto veće glave i manje zašiljene njuške. Teže oko 150 do 200 grama. Imaju vrlo snažne zadnje noge s 4 prsta, koja završavaju oštrim noktima. Na prednjim nogama takođe imaju zakržljao peti prst, što novi vlasnici često pogrešno pripišu ozljedi ili deformaciji. Rep im je go, s busenom krzna na vrhu. Ima funkciju odbrane od grabežjivaca, i u slučaju snažnijeg povlačenja, posebnim sastavom mišića se odvaja od ostatka tijela, uz minimalno krvarenje. Zapravo slično kao kod guštera, samo što im ne naraste novi. Tijelo im je prekriveno gustim mekim krznom, ravnomijerno raspoređene žute i crne dlake, koja im u kombinaciji daje smeđu nijansu. Trbuh im je prekriven svijetlim, gotovo bijelim krznom, koje dobro reflektira dio UV spektra, na koje im je oko posebno osjetljivo. Kao i svi drugi srodnici, imaju velike sjekutiće koji kontinuirano rastu i moraju ih trošiti glodanjem hrane ili tvrdih predmeta. Prirodno su žute boje zbog reakcije enzima koje imaju u slini s klorofilom iz hrane. Ženke imaju produženu uretralnu cijev, što znatno komplikuje prepoznavanje polova.
Prirodno im je stanište u Južnoj Americi, vrlo su česti u Čileu, gdje često žive u vrlo teškim uslovims, na visokim nadmorskim visinama na obroncima Anda, hraneći se rijetkom suhom travom i sjemenkama. Zbog takvog načina života, vrlo temeljno mogu probaviti unesenu hranu, no nisu naviknuti na hranu bogatu hranjivim tvarima, pa im takva isehrana lako oštečuje organizam i dovodi do šečerne bolesti. Zbog toga su u Europu uvezeni kao pokusne životinje za istraživanje dijabetesa. Tek kasnije ih se počinju držati i kao ljubimci. U domovini ih smatraju štetočinama jer se znaju počastiti usjevima.
Degue još nazivaju čileanskim vjevericama jer ponašanjem podsjećaju na vjeverice. Iako žive u rupama ili podzemnim jazbinama, mnogo vremena provode tražeći hranu, koju nose i čuvaju u jazbinama. Dobri su penjači, brzo trče, mogu skočiti i do metar u daljinu, preko pola u visinu.
Jedna od vrlo karakterističnih osobina im je izuzetna društvenost. Žive u zajednicama od i preko 20 jedinki (prema literaturi, ponekad i do preko hiljadu), koje međusobno dijele nastambu, zajedno traže hranu, spavaju na gomili i međusobno se griju, upozoravaju se na opasnost, brinu o mladima.Sve ženke mlade smiještaju zajedno, i čitava zajednica brine o njima, ne vodeći računa ko je čiji. Jazbine su im čini složeni niz kanala s više ulaza kako bi lakše pobjegli mogućem predatoru, te niz prostorija različitih namjena, od čuvanja hrane, spavanja, obavljanja nužde do čuvanja mladih. Zajednički ih kopa cijela kolonija, formirajući lanac, u kojem svaki degu iskopanu zemlju baca onom iza njega. Dobro prihvačaju i druge životinje, činčilama dopuštaju da žive u njihovim jazbinama, te se griju uz njihovo debelo krzno.
Kako bi mogli funkcionisati u zajednici, razvili su vrlo složen sistem glasova, od upozorenja na opasnost, poziva na parenje, izražavanja prijateljstva, prijetnje, poziva mladima, poziva mladih ženki.
Izuzetno su znatiželjni i inteligentni. Iako je kod životinja često teško razlikovati inteligenciju od urođenih nagona, u ljudskom okruženju jasno se vidi prilagodba ponašanju koje nikako nije tipično. Za razliku od većine životinja, degu nikad ne spava (svaka sličnost s poznatom parolom slučajna). Nezavisno o smjeni dana i noći, oni prolaze kroz višesatne periode pune budnosti, kada skupljaju hranu, istražuju, kopaju, te periode kada se skupe i zajedno drijemaju na gomili poluzatvorenih očiju, ali uvijek svjesni okoline i spremni reagovati na potencijalnu opasnost. Vodu ne vole, ali se održavaju čistim kupanjem u pijesku, ćeškanjem (slično kao kada se pas ćeše stražnjom nogom, samo ubrzano) te međusobnim timarenjem. Imaju tačno određenu hijerarhiju u zajednici, prema kojoj se određuje redoslijed jedenja (alfa mužjak prvi jede, ostali čekaju da on završi), ko dobiva ženke. Svaka jedinka u zajednici ima svoju hrpu grančica, kamenja i sličnih predmeta koje donese pred jazbinu. Velićina iste označava status te jedinke u skupini. U koliko se neko odluči popeti na njegovo mjesto, pokušat će mu uzeti njegovu hrpu.
U prirodi rijetko dožive 2 godine jer predstavljaju glavni izvor hrane mnogim pticama, ali uz čovjeka uz pravilnu njegu redovno dožive 6 godina.
DEGU-Zbog njihove društvenosti, degua nikada nebi trebalo držati samoga. camera iphone 8 plus apk | |
| 12 Likes | 12 Dislikes |
| 370 views views | 540 followers |
| Pets & Animals YouTube Video Editor View attributions | Upload TimePublished on 8 May 2017 |
Không có nhận xét nào:
Đăng nhận xét